
Određivanje "najglasnijeg zabilježenog zvuka“ ovisi o tome kako definirate zvuk i koje mjere odlučite uzeti u obzir.
Koncerti, vatrometi i gromoglasne navijačke mase na stadionima mogu doseći opasno visoke razine buke - dovoljno glasne da uzrokuju trajno oštećenje sluha. No koji je bio najglasniji zvuk ikad zabilježen na Zemlji?
Odgovor ovisi o tome što podrazumijevate pod "zvukom“ i uključujete li stare povijesne zapise ili se oslanjate samo na mjerenja napravljena modernim znanstvenim instrumentima.
Erupcija Krakatau(a) 1883. godine, vulkanskog otoka u Indoneziji, često se smatra najglasnijim zvukom u povijesti. Ljudi su eksploziju čuli na više od 1.900 milja (3.000 kilometara) udaljenosti, a barometri diljem svijeta zabilježili su njezin udarni val. Na udaljenosti od 100 milja (160 km) erupcija je dosegnula procijenjenih 170 decibela — dovoljno da izazove trajno oštećenje sluha. Na 40 milja (64 km) udaljenosti, prasak je bio toliko snažan da je, prema izvješćima mornara, probijao bubnjiće.
Obično ljudi mogu tolerirati zvukove do otprilike 140 decibela, nakon čega zvuk postaje bolan i nepodnošljiv. Oštećenje sluha može nastati nakon slušanja 85 decibela nekoliko sati, 100 decibela 14 minuta ili 110 decibela dvije minute, prema američkom Nacionalnom institutu za zdravlje. Za usporedbu: usisavač proizvodi oko 75 decibela, motorna pila oko 110 decibela, a mlazni motor približno 140 decibela.
Moderne procjene sugeriraju da je eksplozija Krakatau(a) dosegnula oko 310 decibela. Na toj razini zvučni valovi više se ne ponašaju kao uobičajeni zvuk (koji uzrokuje vibriranje čestica i stvara područja kompresije i razrjeđenja). Umjesto toga, oko 194 decibela pretvaraju se u udarne valove - snažne fronte tlaka koje nastaju kada se nešto kreće brže od brzine zvuka. Udarni val Krakatau(a) bio je toliko snažan da je sedam puta obišao planet.
No Michael Vorländer, profesor i voditelj Instituta za tehnologiju sluha i akustiku na sveučilištu RWTH Aachen u Njemačkoj te predsjednik Američkog akustičkog društva, rekao je da zapravo ne znamo koliko je erupcija Krakatau(a) bila glasna na samom izvoru, jer nitko nije bio dovoljno blizu da je izmjeri.
Još jedan kandidat za najglasniji zvuk je eksplozija Tunguska meteora 1908. iznad Sibira, koja je srušila drveće na stotinama kvadratnih milja i poslala udarne valove diljem svijeta. Eksplozija u Tunguski bila je približno jednako glasna kao i eksplozija Krakatau(a) — oko 300 do 315 decibela — no, kao i kod erupcije Krakatau(a), zabilježile su je samo instrumenti koji su se nalazili vrlo daleko.
Najglasniji zvuk u modernoj eri
Ako pitanje ograničimo na modernu eru - dakle, razdoblje u kojem su znanstvenici imali globalnu mrežu barometara i infrasonskih senzora - mnogo noviji događaj osvaja prvo mjesto.
"Vjerujem da je ‘najglasniji’ zabilježeni zvuk erupcija Hunge na Tongi u siječnju 2022.,” rekao je David Fee, istraživački profesor na Geofizičkom institutu Sveučilišta Alaska Fairbanks, u poruci za Live Science.
Milton Garces, osnivač i direktor Infrasound Laboratory Sveučilišta Hawaii, slaže se. "Ako biste pitanje preformulirali kao: ‘Koji je najglasniji zvuk zabilježen u modernoj digitalnoj eri?’, onda je bez sumnje najglasniji zvuk bio onaj s Tonge 2022.,” rekao je Garces za Live Science.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare